Jedna od najiskoristivijih biljaka naše planete, KONOPLJA, bila je sve do 20.stoljeća jedan od najunosnijih poslova na svijetu pa je u SAD-u bio zvan i usjevom od milijardu dolara.
Najraniji zapisi govore o upotrebi konoplje više od 8000 g.pr.nove ere. Prema drevnom vjerovanju, konoplju je stvorio bog kako bi služila čovjeku za SVE – kao hrana, kao lijek, miris, energent, građevni i odjevni materijal, stočna hrana, industrijski proizvodi.
Uzgaja se u različitim vremenskim uvjetima, ne zahtjeva puno vode za uzgoj (za razliku od pamuka), raste i uzgaja se bez ikakvih pesticida i insekticida (pa je već samim time dobra za kožu), a prirodno se oprašuje vjetrom.
Konoplja je trajan, izdržljiv, eco-friendly, održivi materijal koji se može koristiti u proizvodnji gotovo svega – od papira do građevinskog materijala! Od konoplje se može proizvesti više od 75000 proizvoda (od najizdržljivijeg materijala za jedra, vreće, užad, preko lijekova do biogoriva), što nije odgovaralo industrijama poput naftne, tekstilne i farmaceutske pa je konoplja istisnuta s tržišta. Ispitivanja su pokazala da je tkanina od konoplje izdržljivija od pamuka, trapera, poliestera i neusporedivo duže će trajati i biti u optimalnom stanju. Poznat je slučaj talijanskog školskog vojnog broda s jedrima od konoplje koji su više od 50 godina odolijevali svim vremenskim uvjetima; kada su nakon 50ak godina zamijenili jedra s novim izdržljivim materijalom – jedra nisu dočekala niti svoj 5.rođendan!
Enciklopedija Britannica je tiskana na papiru od konoplje kao i sve knjige sve do 1880., uključujući Gutenbergovu Bibliju, pomorske mape, karte, zastave, prvi Ustav SAD-a…Rembrandt i Van Gogh su slikali na konopljinom platnu, Henry Ford je napravio automobil T-model koji je išao na gorivo od konoplje, a i dijelovi karoserije su bili izrađeni od iste. Do cca 1820. cjelokupni tekstil (tkanine, posteljine, odjeća, ručnici…) je bio izrađen od konoplje, sve do pojave pamuka. Za usporedbu – od jednog kvadratnog metra površine konoplje dobijemo 2-3 puta više materijala nego od iste površine pamuka; pritom je materijal od konoplje mekši, čvršći i dvostruko trajniji. Kad pričamo o papiru – od jednog kvadratnog metra konoplje, dobijemo 2-3 puta više papira nego od iste količine drva! S tim da je drvu potrebno i nekoliko godina da bi bilo spremno za preradu u papir, a konoplja je spremna nakon 120 dana. Ekonomski i ekološki je prihvatljivije saditi, održavati i eksploatirati polje konoplje nego šumu!
Kada bi se svi plastični proizvodi umjesto od naftnih derivata dobivali cijeđenjem ulja iz konoplje – trebalo bi ih nakon upotrebe samo smrviti jer se prirodno razgrađuju. Od svih 300000 vrsta biljaka na zemlji, niti jedan drugi biljni izvor se ne može usporediti s nutritivnim vrijednostima sjemena konoplje – ima savršenu ravnotežu esencijalnih aminokiselina i ulja!
Taj prirodni i organski materijal štiti kožu od UV zračenja, mikroba i gljivica, odbija vlagu te zbog svoje poroznosti po ljeti našu kožu hladi, a po zimi grije! Zbog svojih iznimnih svojstava idealna je za osjetljivu i alergijama sklonu kožu. Antialergijski, antiparazitski, prozračni materijal koji ne gubi svoja svojstva te je dugotrajan, lako se održava (pogodan za pranje u perilici rublja) te se brzo suši i otporan je na mirise (čitaj: smradove, jer i toga zna biti) i vlagu.
ZANIMLJIVOST – znaš li da je bivša Juga bila drugi najveći izvoznik proizvoda od konoplje na svijetu?!
